Iako generalno znamo da je redovna fizička aktivnost ključ za dug i zdrav život, jeste li se ikada zapitali zašto je 10.000 koraka/dnevno magični broj? Evo šta stručnjaci i istraživanja imaju da kažu o tome – i zašto se smatra da je ovaj broj tako ključan za fizičko i mentalno zdravlje.
Istorija “10.000 koraka”
Kada su 1964. održane ljetne Olimpijske igre u Tokiju, profesor po imenu Yoshiro Hatano zainteresirao se za pronalaženje najutjecajnijih metoda za borbu protiv srčanih bolesti i gojaznosti. Tokom svog istraživanja, pokušavao je da pronađe način za izračunavanje broj sagorjelih kalorija u toku vježbanja. Hatano je teoretizirao da bi 10.000 koraka dnevno (što je otprilike 5 milja ili 8 kilometara) rezultiralo povećanjem sagorjenih kalorija za 20% kod prosječne osobe. Hatano je potom stvorio Manpo-kei, uređaj sličan pedometru kojim je podsticao ljude da “stanu na noge” i počnu hodati tokom olimpijske sezone.
Samo ime Manpo-kei je ustvari japanski karakter za 10.000, što podsjeća na čovjeka u pokretu. Popularnost koncepta i pedometra se u Japanu nastavlja i do danas. Također, iz Japana se proširio i na druge zemlje, postajući zdravstveni standard koji preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, Američko udruženje za srce i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti itd.
Da li je 10.000 koraka zaista magičan broj za optimalno zdravlje?
Dakle, pravilo 10.000 koraka nastalo iz marketinške kampanje 60-ih godina (ali ipak na osnovu naučnih podataka). Istina je da su potrebe za aktivnostima (uključujući i ovu) različite i naravno treba ih odrediti uzimajući više faktora u obzir. Ako pokušavate da uđete u formu ili smršate, onda bi vaši ciljevi trebali biti mnogo veći nego ako jednostavno pokušavate održati zdrav nivo aktivnosti.
Prosjeci:
- “Neaktivni” ljudi će dostići oko 5.000 koraka dnevno
- “Aktivni” ljudi postižu između 7.500 i 10.000 koraka dnevno
- “Veoma aktivni” ljudi lako pređu više od 12.500 koraka dnevno.
Kako postaviti svoj jedinstveni cilj koraka
Ako želite da odredite svoje lične ciljeve kretanja, počnite od toga gdje se trenutno nalazite – pratite koliko koraka trenutno pređete u tipičnom danu. Savjet: broj ne biste trebali odrediti na osnovu praćenja 2-3 dana. Ispratite barem jednu sedmicu i na osnovu podataka izračunajte dnevni prosjek. To možete učiniti pomoću fitness tracker-a, smart watch-a ili mobitela (velika je vjerovatnoća da svi imaju ugrađen pedometar). Nakon što utvrdite početni dnevni prosjek na kojem ste trenutno, kreirajte realističan vremenski period za postizanje novog cilja (ili konačnog cilja od 10.000 koraka).
Također je bitno prepoznati da sve aktivnosti ne uključuju bukvalno i korake (primjer: plivanje, dnevne aktivnosti u stanu, joga i sl.), ali izraz “koraci” u Hatanovom kontekstu također obuhvataju te aktivnosti.
Slušajte svoje tijelo! Kada ste u nedoumici, razgovarajte sa doktorom o tome koliko biste se trebali kretati, ukoliko imate zdravstvenih problema. Nemojte se forsirati – ponavljamo, napravite realan vremeski period za postizanje ciljeva – postepeno povećavajte mini-ciljeve. U redu je preskočiti nekoliko dana (po potrebi) kako biste omogućili vašem tijelu da se prilagodi novim nivoima kretanja. Možete se iznenaditi koliko se ponekada osjećate snažnije ili koliko se vaša izdržljivost poboljšava nakon dana odmora.
