Ishrana i vježbanje su duboko povezane, ali potpuno različite oblasti. Ipak, vjerovatno vam se bezbroj puta dogodilo da listajući Instagram, TikTok ili neku drugu društvenu mrežu, vidite fitnes trenera ili influensera koji dijeli savjete o zdravoj ishrani. Naravno da fitness teneri trebaju znati o čemu pričaju, zar ne? Kada je u pitanju fitnes i trening, svakako – ali kada je u pitanju ishrana… tu morate biti veoma oprezni.
Nekada nam se čini da bi bilo logično da treneri – čiji je cilj da pomognu svojim klijentima – takođe žele da im pomognu u ishrani tj. propisivanjem specifične ishrane. Ovo je problematično iz mnogo razloga.
Mnogi treneri, iako bi mogli biti lično upućeni u ishranu i ono što njima odgovara, nisu obučeni ili pravilno certificirani da daju savjete o ishrani svojim klijentima! Da bismo u potpunosti pomogli nekome u ishrani, razumijevanje nauke o ishrani je neophodno – postoji razlog zašto su potrebni rigorozne akademske obuke i kvalifikacije da bi se postao nutricionista!
Bez dubljeg razumijevanja o nutritivnom sastavu hrane, prednostima, nedostacima i opasnostima, treneri – “nutricionisti” ne smiju usmjeravati klijente ka specijalnim programima i dijetama samo na osnovu svog mišljenja. Ovo ne važi samo za trenere u teretanama već i za društvene mreže na kojima bezbroj trenera i samoproglašenih fitnes influensera ili wellness stručnjaka daju savjete o ishrani, bez čvrstih i naučnih uvjerenja.
Dakle, ako razgovarate sa fitnes trenerom ili vidite savjete o ishrani na društvenim mrežama, obratite pažnju na sljedeće stvari:
1. Licenca ili diploma iz oblasti nutricionizma
Potražite nekoga ko je registrovani nutricionista. Važno je znati da mnogi ljudi sebe nazivaju nutricionistima iako to u stvari nisu! I još jedna stvar – nutricionizam je nauka a ne dvodnevni online kurs (ovo važi za sve trenere i influensere koji se lažno predstavljaju i kao nutricionisti!). Provjerite njihov “background” jer ipak se na kraju krajeva radi o vama i vašem zdravlju, zar ne?
2. Promoviranje određenih brendova i proizvoda
Da budemo jasni – nema ništa loše u tome da stručnjaci za ishranu naplaćuju svoje vrijeme ili usluge. Ali kada neko daje savjete o ishrani, a istovremeno prodaje određenu liniju proizvoda ili brend – to je već stvar koja izaziva sumnju..
Trebate imati na umu da kada neko promoviše proizvode (poput recimo proteinskog praha ili nekih tableta), najvjerovatnije je plaćen od kompanija koja ih proizvodi. Industrija specijalne hrane i dodataka prehrani je veoma unosan biznis ali ako osoba (koja se smatra nutricionistom) zarađuje od proizvoda koji preporučuje… to već generiše sumnju.
3. Nedostatak izvora ili rezultata istraživanja koji bi podržali njihove tvrdnje
Još jedan pokazatelj (ili sumnja) da li osoba daje solidan i dobar savjet je pitanje: Da li su u stanju da predstave izvore kojima potkrepljuju svoje tvrdnje? Koliko puta ste vidjeli ili čuli da neko kaže “nauka pokazuje to i to…” a da pri tome ne dobijete precizniju informaciju (gdje je istraživanje sprovedeno, koja institucija je sprovodila, na kolikom uzorku ljudi, kojeg životnog doba, kojeg pola itd.)?
Ovo je lako provjeriti – google je čudo zar ne. Želimo vam samo skrenuti pažnju da se pazite fraze “nauka pokazuje…” jer je veoma uvjerljiva ali često se koristi i da zavara osobe!
4. Ekstremne izjave i nevjerovatna obećanja
Ako nešto zvuči čudno ili predobro da bi bilo istinito – slušajte svoj osjećaj jer je vjerovatno u pitanju laž! Pogrešni savjeti o ishrani često uključuju specifičnu “super hranu”, obećanja brzog gubitka težine, neuobičajne količine ili kombinacije hrane itd.
Pored toga, obratite pažnju ako neko kategorizira hranu kao ‘dobru’ i ‘lošu’. Nedavni primjer toga je bila objava (“fitness influensera”) na društvenim mrežama, koji je tvrdio da zobeno mlijeko izaziva anksioznost i depresiju. To je naravno izazvalo paniku jer su “slijepi” pratioci na trenutak povjerovali da je to možda istina i da će morati izbaciti zobeno mlijeko iz svojih života. Naravno da je tvrdnja bila neistinita, ali je uzburkala javnost.
