Da li ste čuli za “toksičnu pozitivnost”? Znate li da može biti veoma opasna?

Iako svi težimo pozitivnom razmišljanju, bitno je prepoznati da ovo moćno sredstvo ima svoja ograničenja. Fokusiranje na pozitivnost ponekad može biti od pomoći u pružanju perspektive. Međutim, kada pokušamo da zaokružimo legitimne strahove i tjeskobe – sa pozitivnošću, umjesto da ih “obrađujemo” i bavimo se tim “mračnijim emocijama”, stvari veoma brzo mogu postati toksične i opasne za vaše mentalno zdravlje.

Dakle, ako toksična pozitivnost nije odgovor, koji mehanizmi suočavanja zapravo funkcioniraju? I kako se zadržati da ne upadnete u uobičajene zamke toksične pozitivnosti? Kako bismo saznali, razgovarali smo sa stručnjacima za mentalno zdravlje o alternativama toksičnoj pozitivnosti. Ove strategije vam mogu pomoći da se psihički osjećate bolje, da vam olakšaju tugu i stres (npr. uzrokovanu COVID-om, politikom, inflacijom, ratom i sl.) i da vas spriječe da se ne osjećate neshvaćeno sljedeći put kada vaše brige budu odbačene frazom “sve će biti u redu, ne brini”.

Šta je toksična pozitivnost?

Toksičnu pozitivnost je najbolje opisati kao “ideju da autentične ili istinske negativne emocije treba zaobići u korist pozitivnog razmišljanja”, kaže dr Allison Forti, docentica na odjelu za savjetovanje na Univerzitetu Wake Forest. Ovi obrasci razmišljanja se često razvijaju s dobrim namjerama, jer su mnogi od nas naučeni da se ne zadržavamo na negativnim emocijama. Ali još uvijek ih karakteriziraju poništavanja i pretjerana generalizacija za koje je dr. Forti rekla da ne oslikavaju na pravi način cjelokupnu životnu situaciju osobe ili njen puni raspon emocija.

Primjeri toksične pozitivnosti

Neki uobičajeni primjeri toksične pozitivnosti uključuju fraze poput “samo dobre vibracije” ili “vidi dobro u svemu”, koje, iako dobronamjerne, nisu najkorisnije poruke za ljude koji se bave bolom i anksioznošću. Toksična pozitivnost takođe može zvučati kao…

• “Sve se dešava sa razlogom.”
• “Fokusiraj se na vedriju stranu. Barem…”
• “Mnogi ljudi bi voljeli da se bave takvim problemom!”
• “Moglo bi biti i gore.”
• „Zašto ne pokušate da izvučete najbolje iz loše situacije?

Ove fraze mogu doći od ljudi koji su vam bliski, ili čak unutar samih vas – možda ćete pronaći sebe kako pokušavate potisnuti negativne emocije tako što ćete ih izgovoriti sami sebi. Ali ako napravite korak unazad, može biti lakše vidjeti kako ovakve fraze minimiziraju i odbacuju stvarne bolne emocije koje ljudi doživljavaju, što ih može učiniti još izolovanijim u tim osjećajima.

Zašto toksična pozitivnost ne djeluje?

Pozitivno razmišljanje nije samo po sebi loša stvar, ali kada se koristi kao način da se odbace veoma stvarne emocije, postaje problematično. Nema potrebe da uljepšavate činjenice. Toksična pozitivnost može utišati negativne emocije, odbaciti tugu i učiniti da ljudi osjećaju pritisak da se pretvaraju da su sretni čak i kada se bore s ogromnim emocijama.

Potiskivanje negativnih osjećaja može imati razne štetne efekte i na nečiji način života. Kada se osoba osjeća ljutito, pod stresom, negativno, tužno ili razdražljivo, a pri tome pokušava ignorisati ta osjećanja “lažnim osmijehom” – to može dovesti do dodatnog stresa, ljutnje, razdražljivosti i nezdravih mehanizama suočavanja kao što su prejedanje, alkoholizam ili druge obrasci zavisnosti. U konačnici, toksična pozitivnost je odbrambeni mehanizam koji može više naštetiti nego pomoći.

Koje su neke bolje alternative toksičnoj pozitivnosti?

Umjesto izbjegavanja ili prikrivanja teških emocija, stručnjaci kažu da je najbolja stvar da ih prihvatite i pokušate na neki način riješiti. Jedan od načina da to učinite je da se podsjetite da nije svaki stres sam po sebi loš. Na primjer, pandemija COVID 19 je unijela značajnu količinu neizvjesnosti i stresa u naše živote, a ta neizvjesnost je krajnje neugodna. Međutim, prihvatanje života kao mješavine ugodnih i neugodnih trenutaka može nam pomoći da održimo realnija očekivanja. Nerealno je očekivati ​​da sve bude pozitivno u svakom trenutku.

Postoje zdravi načini da ostanete pozitivni, a da pritom “obrađujete” cijeli spektar svojih emocija. To možete učiniti tako što ćete održati porodični sastanak kako biste jednostavno komunicirali svoje strahove i tjeskobe. Ovakve stvari će također učiniti porodicu jakom. Također, možete napraviti listu specifičnih stvari na kojima ste vi ili vaša porodica – ili grupa prijatelja – zahvalni. Praktikovanje zahvalnosti i fokusiranje na komunikaciju su pametni načini za prelazak sa toksične pozitivnosti na pozitivne prakse koje nisu toliko štetne. Ali važno je da prvo zaista potvrdite svoja osećanja i osećanja svojih najmilijih i tražite realne i iskrene trenutke zahvalnosti; u suprotnom rizikujete da skliznete u vrstu razmišljanja “sa vedrije strane”, koja je opet karakteristika toksične pozitivnosti.

Još jedan dobar način da se nosite sa emocijama je da svoje osjećaje posmatrate kao neutralne umjesto pozitivnih ili negativnih. Što više steknete naviku da svoje emocije ne procjenjujete kao ‘dobre’ ili ‘loše’, to ćete više naučiti da svoje emocije vidite kao važne glasnike onoga što vam treba ili ne treba. Na primjer, ako se osjećate uznemireno ili pod stresom, umjesto da sami sebe osuđujete zbog tih emocija, možete ih gledati kao znakove. Možda treba da se okupate, provedete vreme sa nekim od svojih hobija, pozovete prijatelja, odete u teretanu ili pripremite obrok uz pomoć novog recepta koji ste vidjeli. Na taj način, umjesto da se zaglavite u “lošim” osjećajima, možete koristiti negativne emocije kao katalizator za prakse za koje znate da izazivaju pozitivne emocije. Kada zastanemo da usporimo, mnogo je veća vjerovatnoća da ćemo izabrati zdrave mehanizme suočavanja, a ne samodestruktivne.

Ako su ljudi oko vas ti koji održavaju toksičnu pozitivnost, pokušajte im obrazložiti da je ponekad uredu prihvatanje negativnih osjećaja. Dajte do znanja osobi da mislite da je osjećaj ljutnje ili tuge u redu, taj osjećaj i priznavanje negativnih stvari ih čini ljudskim i potpunijim povezanim sa sobom i drugima. Jednom kada prihvatimo da je u redu ne biti pozitivni 100% vremena, možemo postati pametniji i naučiti da se nosimo i vodimo računa o svim svojim emocijama.